Jedan sunčani jesenji dan odlučila sam posetiti Toplitzsee. Da bih do njega stigla trebala sam proći pored Grundlsee-a. Ova dva jezera, takođe, spadaju u jezera Salzkammergut-a, iako se nalaze u Štajerskoj.
Put do jezera me vodio preko grada Bad Aussee.
Bad Aussee
je grad u okrugu Lizen, smešten na ušću tri izvora koji formiraju reku Traun. On je kulturno i ekonomsko središte štajerskog dela Salzkammergut-a.
Istorija
U obližnjoj pećini Salzofen otkriveni su praistorijski artefakti. Grad je počeo cvetati u srednjem veku, kada su rudnici soli započeli sa radom u kasnom trinaestom veku. A 1295. godine Bad Aussee proglašen je trgovačkim gradom. U njemu se, takođe, nalaze brojne važne istorijske zgrade.
Turizam
Danas je glavni fokus grada na kulturi i turizmu. Bad Aussee ima sjajan regionalni muzej, Kamerhofmuseum, koji ima eksponate o lokalnoj tradiciji i običajima, trgovini soli i kolekciju fosila koji su pronađeni u regionu. U centru, takođe, ima i spa centar sa lekovitom slanom vodom, dok se u proleće održava muzički festival. Za ljubitelje skijanja tu su dve skijaške regije dostupne iz Bad Auszija: Loser i Tauplitz. Skijaški region Loser nedavno je modernizovan i ima neverovatan pogled na glečer Dachstein. Dok u skijaškom regionu Tauplitz možete da idete i na kros kantri skijanje ili noćno sankanje.
U blizini Bad Aussee-a nalazi se pet jezera Altausseer See, Sommersbergersee, Grundlsee, Toplitzsee i Kammersee.
Kultura i tradicija
Iako nisam htela da dužim sa Bad Aussee-om, jer je on bio samo usputna stanica, kulturu i tradiciju sam morala spomenem. 🙂
Bad Aussee je jedinstven u Austriji jer stanovnici svakodnevno nose tracht (tradicionalnu nošnju).
Festival narcisa
Svakog proleća, poslednjeg vikenda u maju, učesnici grade ogromne cvetne skulpture napravljene od cvetova narcisa i paradiraju kroz grad uz pratnju regionalne narodne muzike. Neke od ovih cvetnih skulptura kasnije su izložene duž obala Grundlsee-a ili Altausersee-a, naizmenično od jedne do druge godine. Festival narcisa godišnje privuče oko 25 000 posetilaca.
Glöckler i Berigeln
Još jedan lokalni običaj odvija se 5. januara. Tokom dana, deca zvana Glöckler, odlaze od vrata do vrata sa malim zvončićima i vrećama i dobijaju Faschingskrapfen (krofne), pomonarandže, čokoladu ili orahe. Uveče je red na odrasle. Oni izlaze na ulice obučeni kao Berigeln, u neuglednoj tradicionalnoj haljini, lica prekrivenih crnom platnenom maskom. Sa sobom nose velika kravlja zvona, s kojima najavljuju svoj dolazak onima koji otvaraju svoje domove Berigeln-u. Jednom kada Berigeln uđe u dom, oni se suzdrže od govora kako bi prikrili svoj identitet. Obično domaćin pokušava da pogodi njihov identitet, dok ih gosti domaćom žestinom, pivom, krofnama i drugom hranom.
Karneval
Najveći godišnji događaj u Bad Aussee-u je Fasching, koji počinje dan uoči početka uskršnjeg posta. Tada se „Flinserln” oblači u kostime okićene draguljima i paradira kroz grad kako bi najavio dolazak proleća. Dok mu deca recituju stare rime,a on ih nagrađujese orasima ili slatkišima.
Proslavu zaokružuje Trommelweiber. Trommelweiber je grupa muškaraca obučenih u spavaćice koji idu iz gostionice u gostionicu lupajući po bubnjevima, loncima i tavama i uživaju u besplatnoj hrani i pivu. Prema priči, tradicija Trommelweiber bila je pokrenuta u prošlom veku kao način da se muškarci, koji su posećivali u pabove, našale se svojim ženama. U to vreme ženama nije bilo dopušteno da posećuju takve ustanove i često su pribegavale udaranju po loncima i tavama izvan prostorija kako bi njihovi muževi izašli, došli kući i otreznili.
Grundlsee
Grundlsee je alpsko jezero u štajerskom delu Salzkammerguta. Ovo je najveće jezero u Štajerskoj sa površinom jezera 4,22 km² i najvećom dubinom od 64 m. Nalazi se na južnom kraju Toten Gebirges u istoimenoj opštini Grundlsee. Nazivaju ga još i Štajersko more.
Napajanje jezera
Napajaju ga dva manja jezera, Toplitzsee i Kamersee, preko Toplitzbach-a. Toplitzbach se kod Goßl-a uliva u jezero, a zatim teče od izliva na zapadnom kraju kao reka Grundlseer Traun, koja jedna od izvorišnih reka Trauna. Ostali veći potoci koji napajaju Grundlsee su Zimitzbach i Stimitz.
Ekonomija i turizam
Na jezeru se od kraja aprila do kraja oktobra održava zakazano i izletničko putovanje brodom, kao i sa teglenicama (plovni objekt s ravnim dnom), koje se lokalno nazivaju „Plätten“. Na ovom, kao i na svim ostalim jezerima u unutrašnjem Salzkammergut-u postoji zabrana motora sa unutrašnjim sagorevanjem na brodovima i čamcima. Postoje i tri stanice za iznajmljivanje električnih čamaca, pa možete iznajmiti električni čamac na sat. Zbog čestih termalnih vetrova Grundlsee je popularno jezero za mornare i surfere. Na jezeru se nalaze jahtaški klub, surf klub i veslački klub. Oko jezera su raspoređene javne plaže. Zahvaljujući dobroj vidljivosti i bistrini vode jezero je primamljivo i roniocima.
Put uz Grundlsee
Glavna uličica iz Aussee-a direktno vodi pokraj jezera Grundlsee. Ovo je ujedno i uličica koja me odvela do puta koji vodi ka Toplitzsee-u.
Uz sam put na Grundlsee-u nalazi se muzički pavillon.
Musikpavillon Grundlsee
Musikpavillon Grundlsee je drveni paviljon na jugozapadnom kraju Grundlsee u Ausseerland-u. On se nalazi u zajedničkom parku Grundlsee, direktno na jezeru. U letnjim mesecima ovde se održavaju razni događaji i koncerti.
Pfarrkirche Herz Jesu Grundlsee
Iz parka gde se nalazi Musikpavillon videla sam rimokatoličku parohijsku crkvu, čiji stil granje mi je privukao pažnju. Nalazi se svega ulicu – dve dalje uz brdo.
Ova crkva posvećena je presvetom srcu Isusovom.
Istorija
Odbor od 14 ljudi osnovan je 1882. godine sa ciljem izgradnje crkve u Grundlsee-u. U odboru su bili grofovi Meran i Kesselstatt i princ Kinsky sa porodicama, oni su snosili najveći deo troškova izgradnje.
19. novembra 1888. dekan dr. Köberl svečano je položio kamen temeljac. Tri zvona (teška 176, 87,5 i 48 kg) podignuta su 12. juna 1890. godine, a samo dan posle crkva je svečano osveštana.
Sagrađena je u neogotičkom stilu, prema planovima Robert Mikovics-a, a pod upravom graditelja Max Cordignano.
Na istoku jezera nalazi se kamping, dok dalji put na istok vodi ka Toplitz see, Kammersee i Traun-Ursprung-u.
Toplitzsee
Kod Grundlsee-a sam ostavila motor, jer je ulica ka Toplitzsee -u zatvorena za javni saobra´´ćaj. Nakon campinga kod prvih kuća nalazi se stara crkva. Do Toplitzsee-a peške se može doći za oko 20 minuta peške ulicom Toplitzseestrasse.
Messkapelle Gößl
Messkapelle Gößl je mala crkva u Gößl-u u opštini Grundlsee. Svetac zaštitnik ove crkve je Sveti Rafael. Kapela u Gößl-u nije u vlasništvu Katoličke crkve, nego je u privatnom vlasništvu 14 porodica. Podređena je rimokatoličkoj parohiji Grundlsee.
1792. godine stanovnici Gößl-a podneli su zahtev za izgradnju sopstvene crkve, jer je put do crkve u Bad Aussee-u, posebno zimi, bio veoma težak, a crkva u Grundlseeu izgrađena je tek oko 1900. godine. Međutim, sve nadležne vlasti odbile su izgradnju zbog visokih troškova za malo seljana. Diskusije su trajale skoro 40 godina sve dok 14 porodica iz Gößl-a nisu sagradili svoju crkvu u periodu od 1819. do 1820. godine na sopstvenoj zemlji. 10. avgusta 1821. u maloj crkvi služila se prva sveta misa. Već 1833. godine zgrada je uvećana, a drvena konstrukcija zamenjena zidom. Sakristija i krovna kupola izgrađeni su 1903. godine.
Godine 1969. tokom provale ukradena je barokna figura Svetog Sebastijana i dva anđela.
Od crkvice dalje sam nastavila kroz naselje putem. Kad sam izašla iz naselja sa jedne strane bile su visoke strme stene(Gößler Wand), a sa druge prelepa zelena livada. Gößler Wand je otprilike 180 metara visoka i jedan kilometar duga stena napravljena od krečnjačkog grebena iz Dachstein-a u Toten Gebirge. Kratko pešačenje kroz šumu dovelo me je do Wunschbrücke (Seeklause).
Wunschbrücke (Toplitzseeklause)
Toplitzseeklause je obnovljen 1865. godine kamenim blokovima kako bi se smanjila velika količina drveta koja se koristi za česta popravljanja. Osim Seeklause-a na jezeru Hallstatt, ovaj je jedini preostali funkcionalni Seeklause u Salzkammergut-u.
Kako sam se nisam informisala pre dolaska, pokušala sam obići krug oko jezera, što je nemoguće, jer uz jezero nema pešačke staze. Odnosno nema celom dužinom, tako da sam obišla samo deo koji je bilo dozvoljeno obilaziti. Nadala sam se da ću videti vodopad, ali nažalost on se ne nalazi u ovom delu. Do vodopada i do jezera Kammersee moguće je doći jedino brodićem.
O Toplitzsee
Toplitzsee je malo planinsko jezero u podnožju Toten Gebirge na 718 m nadmorske visine. Ima dužinu od 1,9 km i maksimalnu širinu od 400 m. Površina je oko 54 hektara, prosečna dubina je 62 m. Sa dubine od oko 80 metara gradijent se postepeno smanjuje i širi se relativno velika zona tla sa maksimalnom dubinom od 103 m. Količina vode je 33,7 miliona kubnih metara. Jedinstveno je po tome što ima dva sloja vode, gornji koji je sastavljen od slatke vode, a sloj ispod od slane vode.
Toplitzsee je prirodni rezervat koji svojim netaknutim obalama sa susednim močvarama i šumovitim strmim padinama, nudi stanište za mnoge životinjske i biljne vrste.
Hidrologija
Jezero se uglavnom napaja podzemnim kraškim sistemom, a podzemno se, takođe, napaja iz Kammersee-a. Toplitzsee je sa Kammersee-om povezan i veštačkim stenskim kanalom. Međutim, na ovaj način Toplitzsee se napajanja samo u vrlo kišnim dobima godinama. Jezero napajaju i dve potoke Vorderbach i Hinterbach. Jezero se odvodnjava Toplitzbach.
Ledeno doba
Tokom ledenog doba, moćni lokalni glečer Grundlsee, tokom topljenja slivao sa Totes Gebirge u sliv Aussee. U tom procesu proširio je dolinu,formirajući sliv Grundlsee-a. U kasnom ledenom dobu, Toplitzsee i Kammersee su još uvek bili u deo Grundlsee-a.
Limnologija
Toplitzsee je meromiktičko jezero sa jasno izraženom raslojenošću. Voda ispod oko 20 m više ne sadrži kiseonik, a sadržaj soli se znatno povećava (0,75%) sa većom dubinom. Dno jezera formira probavljeni mulj bogat vodonik-sulfidom. Tokom prolećne i jesenje cirkulacije jezero se meša samo do dubine od oko 20 metara. Razlozi za to su mala vodena površina u odnosu na dubinu, udarna površina vetra, posebno zaklonjeno mesto i posebno slana duboka voda veće gustine.
Tokom letnje faze stagnacije temperatura vode na površini u proseku iznosi 16,8 °C. Neposredno ispod površine, temperature se brzo spuštaju na oko 5 ° C na dubini od 15 metara. Sa 15 metara niže, temperature ponovo počinju da rastu. Uzrok ovog metalimnijskog minimuma temperature je uslov cirkulacije u Toplitzseeu. Tokom prolećne cirkulacije hladnija površinska voda dostiže dubinu od oko 15 do 20 metara, dok monimolimnion sa prosekom od 5,8 ° C ostaje nepromenjen. Uprkos naknadnom zagrevanju na površini, niske temperature u metalimnionu ostaju dugo vremena.
Jezero je oligotrofno, odnosno, ima malu koncentraciju hranljivih sastojaka. Zbog niske koncentracije fitoplanktona i malog rasta algi, srednja letnja vidljivost je 8,8 metara.
Poreklo naziva
Ennstal je bio naseljeno mesto alpskih Slovena i mnoga imena polja su slovenskog porekla. Toplitz je izveden iz slovenske reči toplica i znači topla izvorska voda.
Istorija na Toplitzsee-u
Spomen-kamen pored jezera podseća na prvi susret nadvojvode Johann od Austrije i njegove buduće supruge Anna Plochl.
Na jezeru je 1959. godine snimljen film Der Schatz vom Toplitzsee sa Gertom Fröbe. Jezero se takođe pominje u filmu Goldfinger o James Bond-u iz 1964. godine, pozivajući se na blago koje je tamo navodno skriveno.
U filmu Top Secret iz 1971. godine, jezero Toplitzsee je jedno od dve glavne lokacije, ali se u filmu zove Fintersee.
Postoji mit da su na kraju Drugog svetskog rata u jezero potopili zlato i umetničko blago. Do danas su, međutim, pronađene samo kutije sa falsifikovanim novcem.
Ronjenje
Mnoga stabla drveća koja ne trunu u jezeru čine ronjenje izuzetno teškim i opasnim. 6. oktobra 1963. ronilac se utopio u jezeru tokom neovlašćenog lova na blago. Zabrana ronjenja bila je na snazi do 1983. godine.
Kammersee
se smatra izvorom reke Traun i do njega se zapravo može doći samo brodom iz Toplitzsee-a. Malo preduzeće nudi ture do Kamersee-a u takozvanom Plätten, brodovima ravnog dna jedinstvenim za ovaj region, koji su se nekada koristili u trgovini soli. Za vreme vladavine Marije Terezije, osuđenici su isklesali otvor u kamenu koji je razdvajao Kamerze od Toplitzea kako bi pomogli u transportu drva.
Nažalost, mojoj avanturi najdalja tačka bila je Toplitzsee. Nadam se, da me sledeći put neinformisanost neće zaustaviti kad je najzanimljivije. Ipak, bilo je lepo uživati u miru i zlatnoj boji, plićaka jezera. 🙂